Povijest Svjetskog dana svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba
Svjetski dan svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba ili WEAAD (World Elder Abuse Awareness Day), godišnja je inicijativa koju su 15. lipnja 2006. godine pokrenule Međunarodna mreža za prevenciju zlostavljanja starijih osoba i Svjetska zdravstvena organizacija. U svojoj rezoluciji 66/127, Opća skupština Ujedinjenih naroda taj je datum odredila kao Svjetski dan svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba, dan u kojem cijeli svijet izražava svoje protivljenje bilo kakvom obliku zlostavljanja starije generacije.
Međunarodni plan djelovanja UN-a opisao je zlostavljanje starijih osoba kao pitanje javnog zdravlja i ljudskih prava. Istraživanja sugeriraju da 4 do 6 % starijih osoba pati od neke vrste zlostavljanja, od kojih većina ostane neprijavljena. Ovaj dan treba osigurati da ostanemo usredotočeni na naše starije, osiguravajući im živote visoke kvalitete i dostojanstva.
Oblici zlostavljanja
Starije osobe u staračkim domovima i ustanovama za dugotrajnu skrb izložene su većem riziku od zlostavljanja starijih osoba izvan njih. Ova vrsta zlostavljanja raširena je diljem svijeta. Prema procjenama, slučajevi zlostavljanja starijih su najmanje istražena vrsta nasilja što može biti implikacija neprijavljivanja počinitelja.
Oblici zlostavljanja starijih osoba se manifestiraju na nekoliko područja:
- Fizički – upotreba fizičke sile koja rezultira tjelesnim ozljedama
- Seksualni – seksualni kontakt bez pristanka
- Emocionalni – nanošenje boli ili tjeskobe kroz verbalne ili neverbalne napade
- Financijski – nezakonito ili nepropisno korištenje sredstava ili imovine ugroženih osoba
- Zanemarivanja – neispunjavanje obveza u obliku njege i skrbi
Napuštanje starijih osoba se također smatra vrstom zlostavljanja, a u većini slučajeva zlostavljanje rezultira psihičkim oštećenjima.
Znakovi zlostavljanja starijih osoba uključuju neprimjetne posjekotine ili modrice, pothranjenost, lošu higijenu, nestanak novca ili imovine i povlačenje od članova obitelji ili prijatelja – napuštenost. Razvijaju se i psihološki simptomi kao što su anksioznost, depresija ili zbunjenost.
Obavezno je sumnje prijaviti nekome kome vjerujete. To može biti liječnik, prijatelj ili član obitelji. Također, prijavite situaciju nadležnim tijelima, kao što je npr. osoblje doma za njegu i skrb ili nazovite policiju/hitnu.
Činjenice o ovom problemu
- Problem se događa uglavnom kod kuće - slučajevi zlostavljanja starijih najčešće se događaju u domu u kojem stariji živi
- 1 od 10 - broj starijih osoba koje su tijekom života doživjele neki oblik zlostavljanja
- Financije su najveći rizik - najčešći oblik zlostavljanja je financijsko-imovinsko iskorištavanje i iznude
- 9 od 10 starijih zlostavljača su rođaci - u 90% slučajeva zlostavljanja i zanemarivanja starijih osoba počinitelj je član obitelji
- Mnogi ostaju neprijavljeni - u samo 1 od 6 slučajeva zlostavljanja starijih osoba, počinitelj bude prijavljen
Mnogi stariji nisu u stanju zauzeti se za sebe, bilo to zato što su fizički slabi ili zato što strahuju od posljedica. Ovaj dan nas podsjeća da pazimo jedni na druge i da svakodnevno pokazujemo empatiju i brinemo jedni o drugima, naročito starijim i nemoćnim osobama.
